Varaždin kao grad bicikala nema gradske bicikle. To je jedan od prvih projekata koje namjeravam realizirati. Drugi gradovi u RH izgrađuju svoju biciklističku infrastrukturu koristeći sredstva EU fondova i to je sigurno model koji ću primijeniti i u Varaždinu.  

Sustav javnih bicikala bit će integriran s ostalom ponudom javnog prijevoza. Za područje Grada Zagreba potrebne su minimalno 73 stanice. U trenutku kada električni romobili budu uvršteni u Zakon o sigurnosti prometa na cestama kao gradonačelnica ću biti spremna kroz otvoreni natječaj omogućiti uvođenje sustava električnih romobila na području Grada Zagreba.

Željenu (načinsku) podjelu postići ću ulaganjem u infrastrukturu kroz izgradnju biciklističkih prometnica, parkirališta za bicikle i romobile, proširenjem sustava javnih bicikala i integracijom unutar javnog prijevoza, te uvođenjem sustava električnih romobila, kao i proširenjem pješačkih zona ne samo u središtu povijesnog dijela grada, već i u središtima svih gradskih četvrti.

Već u prvih nekoliko mjeseci mandata planiramo izraditi provedbeni sektorski plan za aktivne oblike prometovanja. Naš preliminarni plan do 2025. je smanjiti udio cestovnih motornih vozila na manje od 40% ukupne prometne strukture. Uz izradu sektorskog plana razvoja biciklističkog prometovanja (uz pješačenje), među kratkoročnim mjerama je spajanje postojeće, nepovezane biciklističke infrastrukture u logičku cjelinu. Detekcija…

Postavit ćemo natkrivene postaje za bicikle kao mjesta na kojima će biciklisti moći zaključavati svoje bicikle i napuniti bateriju.

Planirat ćemo i preregulirati sve ulice u gradskom centru prema novom modelu “dijeljene ceste” na kojoj biciklisti prometnice koriste ravnopravno s motornim vozilima. Istovremeno ćemo smanjiti brzinu kretanja vozila u centru grada na idealnih 35 km/h. Dugoročno je interes strogi centar grada prilagoditi pješacima i biciklistima, a osobna vozila i parking prilagoditi samo stanarima centra…

Svojim primjerom i primjerom mojih suradnica i suradnika raditi na promociji održivog prometa.  Smatram da je potrebno raditi na završetku započetih izgradnji biciklističkih staza kako bi se povezali svi dijelovi grada, ali i prigradskih naselja poput Sotina, Lipovače te u drugom mandatu proširiti povezanost i s okolnim mjestima.  

U Osijeku postoji mreža biciklističkih staza, potrebno ju i dalje širiti i razvijati iz više razloga. Kao prvo zbog sigurnosti u prometu, zaštite okoliša te treba poticati građane i na aktivan i zdrav život.

Grad Osijek je započeo s razvojem sustava javnih bicikala i namjera i dalje razvijati sustav koji će biti sastavni dio javnog prijevoza. U okviru trenutnog projekta je predviđeno postavljanje 25 samposlužnih stanica na području Grada Osijeka i okolnih naselje, a predviđen je i njihov daljnji razvoj.

Predviđeno je ulaganje u unapređenje javnog prijevoza oko 950 milijuna kuna do 2027. godine prvenstveno za obnovu tramvajske infrastrukture, nabavku novih tramvaja i autobusa te izgradnju nove remize. Također, planira se daljnji razvoj biciklističke infrastrukture i daljnji razvoj dijeljenih usluga u javnom prijevozu. Do 2025. cilj je povećati udio putnika u javnom prijevozu za 5%,…

U razvoj biciklističkog prometa planira ulagati 5-10% sredstava namijenjenih za prometnu infrastrukturu.

Cilj mi je smanjiti broj osobnih automobila u centru grada poticanjem korištenja javnog gradskog prijevoza i alternativnih oblika prijevoza, bicikla i električnih romobila. Javni bicikli će biti integrirani s javnim prijevozom. Planiram uložiti puno više sredstava iz Proračuna i EU fondova u izgradnju biciklističke infrastrukture. Danas u Zagrebu postoji oko 20-ak stanica javnih bicikala, a…

Plan je završiti kapitalne trase Osijek-Vukovar-Ilok.

Usklađivanje voznih redova s HŽPP i bolje informiranje putnika samo su neke od mjera kojima se može zadržati postojeće putnike i privući nove bez velikih troškova. Proširit ćemo sustav i mrežu javnih bicikala u kvartovima i osobito na stanicama javnog prijevoza.

Saniranje previsokih rubnjaka na biciklističkim stazama će biti zadatak stručnim službama u prvom kvartalu mandata. Do proljeća 2025. se nadamo barem udvostručiti udio biciklističkih putovanja na području Zagreba. Prema Samoboru ćemo pokrenuti izgradnju biciklističke i pješačke staze tragom nekadašnjeg vlaka “Samoborček”, odnosno uz Savu od Podsuseda do Zaprešića.

Planiranje budućih prometnih rješenja uključivati će sve dionike kroz transparentni i participativni pristup. U budućnosti se odluke neće moći donijeti bez pune participacije građana koristeći moderna e-rješenja odlučivanja.  

Okosnica našeg programa je razvoj ekološkog i održivog javnog prijevoza, uz istovremeni razvoj biciklističke mreže i povećanje sigurnosti pješaka, uz istovremenu destimulaciju individualnog motoriziranog prometa. Sva prigradska naselja će biti povezana u biciklističku mrežu sustavom biciklističkih staza, traka i cesta te kroz sustav javnih bicikla.  

Prema dostupnim podacima broj biciklista u Zagrebu kreće se oko 10 posto, a cilj je minimalno udvostručiti taj broj do 2025., kao i broj sudionika javnog gradskog prijevoza. To ću učiniti cjelovitom prometnom politikom, izgradnjom nove biciklističke infrastrukture i poticanjem korištenja javnog gradskog prijevoza.

Kod izgradnje i obnove prometnica je obavezno graditi biciklističke staze, ali ne način da su to samo farbane trake, već fizički odijeljene i sigurne za bicikliste.

Uzet ćemo najbolje primjere iz Nizozemske prakse, poput Amsterdama (koji je veličine Zagreba). Ono što ćemo svakako razvijati – i to možemo već u kratkom roku –  svakako ćemo razvijati strukturu javnog sustava bicikala, u Zagrebu je to „Nextbike“.   

Kad postanem Gradonačelnik Zagreba, promijenit ću odluku da se ZET-ovim autobusima i tramvajima mogu prevesti makar sklopivi bicikli (eng. Folding bike). …nije normalno da je za bicikl moguće kupiti samo jednosmjernu kartu od 15 kuna, (…). Više košta karta od Sesveta do Glavnog Kolodvora za bicikl, a nego za osobu.  

Zbog konfiguracije Rijeke, biciklistički promet nikada neće biti razvijen kao u ravničarskim područjima, ali se svakako na pristupačnim dijelovima grada, i zbog ekoloških razloga, biciklistički promet može bolje regulirati.

Projekte koje ću implementirati kao prioritetne su uređenje biciklističkih magistrala Kantrida – Pećine, Krnjevo – Turnić – Mlaka, Zamet – Kantrida, Hartera – Delta – Tržnica te uređenje biciklističkih traka na postojećim pješačkim zonama (područje Korzo-Stari grad, veći dio tzv. Kazališne četvrti, povijesna jezgra Trsata, centar Zameta, Cvetkov trg na Drenovi,  područje Sveučilišnog kampusa)

Do kraja 2025. naš je cilj da se broj osoba koje putuju automobilima smanji za 10 %, da dio tog postotka preuzmu nemotorna vozila, a 5% gradska željeznica.  Generalno, sustav javnih bicikala planiramo integrirati s ostalom ponudom javnog prijevoza projektom mreža terminala električnih bicikala koji će se podudarati s planiranom mrežom stanica gradske željeznice koju…

Prije gotovo godinu dana, krenule su prve biciklističke kritične mase u Rijeci na kojima se okupio velik broj onih koji dnevno na posao putuju biciklom… …trenutno je u Rijeci, po podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2019. godine, 0 kilometara uređenih biciklističkih staza.

GUP je prije svega namijenjen građanima te će oni kao i udruge biti sudionici u kreiranju tog najvažnijeg prostorno planskog dokumenta.

Prioritetni projekt: “Video  nadzor svih biciklističkih parkirališta s ciljem sprječavanja krađa koje su jedan od najvećih problema biciklista u  gradu Varaždinu.”

…namjeravam razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa i to je jedan od prioriteta moga mandata. Smatram kako je prije svega, osnovni nedostatak nepovezanost biciklističkih cesta/staza/traka/puteva. Bicikl je dio naše kulture življenja, a usuđujem se reći i identiteta.  

Svi proracunski rashodi biti će transparentni i javno dostupni.

Sustav javnih bicikala svakako treba postati integralni dio javnog gradskog prijevoza, moguće kao dio sustava ZET.

Vozni park javnih prometala je nužno osposobiti za ukrcaj bicikla, pogotovo brdski dio Zagreba.

Uz strateški dokument, nužno je odrediti i katalogizirati standarde biciklističke infrastrukture.

Ideja je s Hrvatskim cestama dugoročno realizirati biciklističku stazu koja bi povezala cijelu aglomeraciju od Trogira do Podstrane.

Razvoj sustava javnih bicikala na području Urbane aglomeracije Split planirano je uvođenje sustava javnih bicikala još u općinama Solin, Trogir, Kaštela, Podstra, Klis, Dugopolje i Dicmo.

Projekte koje ću implementirati kao prioritetne su biciklističke staze Poljička cesta, Ulica kralja Stjepana Držislava, Domovinskog rata, Obala kneza Domagoja i Šetalište Pape Ivana Pavla II.

Grad Bjelovar je jedan od najtransparentnijih gradova u Hrvatskoj.

Odredili smo se za dugoročni cilj kojim se gradi potrebna prometna infrastruktura i prelazi postepeno i na biciklistički promet kao alternativa drugim prijevoznim sredstvima.